LOGOPED
Martina Galeković
Rezervacije termina na broj tel. 091 4947 000
ZAGREB i VELIKA GORICA, Mraclin, Braće Radića 53
CJENIK
u izradi
LOGOPEDSKA PRIPREMA ZA ŠKOLU
Polazak u školu velik je događaj za dijete i cijelu obitelj. To je i prvi veliki korak u kojem se
potvrđuje sav trud, pažnja i ljubav koji su do tog trenutka uloženi u razvoj i odgoj djeteta.
Prva je provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti. Zato
je jako važno posvetiti pozornost pripremi djeteta za školu.
Djeca brzo i lako uče kroz igru, pjesmice, slikovne materijale i priče, stoga su pripreme za
osnovnu školu bazirane na tom principu rada.
U dobi između 4. i 5. godine dijete osvješćuje razliku između slova, smjera pisanja s lijeva na
desno i odozgo‐dolje, glasovnu strukturu riječi, prepoznaje rimu i percipira prvi i posljednji
glas u riječima. Između 6. i 7. godine dijete razvija glasovnu i slogovnu analizu i sintezu.
U dobi 5, 5 do 6. godina testiranjem djeteta dobiva se jasna slika stanja predintelektualnih
funkcija koji su pokazatelj djetetovih mogućnosti (percepcija inicijalnog i finalnog glasa u
riječima, glasovna i slogovna analiza i sinteza... ). Usvajanje vještine čitanja i pisanja najvažniji
je zadatak djeteta u početnom školovanju i savladavanje tog zadatka otvara mu put za
kasnije učenje. Predčitalačke vještine su preduvjet razvoju čitalačkih vještina, one mogu biti
jasan pokazatelj eventualnih teškoća u čitanju u školi.
Testiranjem predškolskog djeteta dobiva se uvid u njegovu spremnost svladavanja izazova
prvih školskih dana. Testirane obuhvaća ispitivanje grafomotoričkog razvoja djeteta i njegova
zrelost obzirom na kronološku dob, percepcija inicijalnog i finalnog glasa u riječima,
ispitivanje slogovne (npr. me‐do=medo) i glasovne (npr. n‐o‐s=nos) analize i sinteze. Ranom
dijagnostikom teškoća moguće je različitim metodama pomoću materijala i sadržaja
prilagođenih djetetovom uzrastu razviti te vještine.
Zašto je bitna priprema za školu?
Iako djeca čitanje i pisanje usvajaju po polasku u školu, u predškolskom periodu se razvijaju
neke vještine koje utječu na taj proces:
Slušna pažnja
Vizualna percepcija
Vizualna i slušno‐govorna memorija
Sukcesivne funkcije(praćenje slijeda u vremenu i prostoru)
Vizualno‐motorna i slušno‐motorna koordinacija
Prostorna orijentacija
Grafomotorika
Jezična kompetencija
Upravo kroz praćenje usvajanja ovih vještina možemo preduhitriti kasnije teškoće. Dijete
prije dolaska u prvi razred mora svladati sve predčitalačke vještine, jer su one nužan
preduvjet za stjecanje čitalačkih vještina. Vještine ovladavanja slogovima, rimom i glasovima
odnosno fonološka svjesnost su najbolji pokazatelj uspjeha u počecima usvajanja čitanja i
pisanja. “Dijete u početku školovanja uči čitati, kasnije čita da bi učilo. “ Iza 7. godine dijete
je sposobno dodavanjem, oduzimanjem i premještanjem glasova u riječima graditi nove
riječi. Većina djece te vještine usvaja bez teškoća. Ako se roditelj svakodnevno “bavi“
djetetom:ako s njim aktivno razgovara, čita mu , upozorava ga na cilj i važnost čitanja i
pisanja, proširuje njegov rječnik i daje mu dovoljno prilika da i samo isprobava vještine
pričanja, prepričavanja, rukovanja knjigom, bilježnicom, pisaćim priborom dijete će biti
dobro pripremljeno za učenje čitanja i pisanja u školi. Jako su važne govorničke vještine
djeteta:razumijevanje smisla rečenica, uočavanje da se rečenica sastoji od riječi, da rečenica
ima značenje, da priča ima početak, sredinu i kraj. Prije polaska u školu bilo bi dobro kad bi
dijete znalo kako se drži knjiga, da tekst ide slijeva nadesno i odozgo nadolje, znati okretati
listove, da se tekst‐priča sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova. Svako
dijete razvija se svojim tempom, tako da je vrlo važno da roditelji prate interese i potrebe
svoga djeteta. Važnu ulogu u pripremi djece za školu imaju vrtići u kojima djeca stječu
određene navike, usvajaju vještine i obveze i uče se ponašanju u grupi vršnjaka.
Kako mogu prepoznati teškoće?
Već u vrtiću(godina pred školu) možemo prepoznati djecu koja potencijalno mogu razviti
teškoće čitanja i pisanja. Takva djeca obično teško razlikuju glasove(S‐Š, Š‐Ž, S‐Z... ), ne
uočavaju početni i/ili završni glas u riječima, teško povezuju glasove u riječi(M‐I‐Š = miš),
imaju teškoća u praćenju slijeda(u zadatcima crtanja likova u slijedu), lošije crtaju u odnosu
na svoje vršnjake, zrcalno pišu slova ili imaju teškoća u zapamćivanju oblika slova, imaju lošu
slušno‐govornu memoriju(pamćenje pjesmica), manji opseg vokabulara, jednostavnu
strukturu rečenice...
Što napraviti?
razgovarajte sa djetetom, potičite ga da opisuje događaj, sliku, doživljaj
slušajte ga dok Vam priča, zainteresirajte se za to, dajte važnost njegovom
razmišljanju, doživljajima i problemima
odgovarajte na njegova pitanja, ako ne možete odmah, kažite mu kad i držite se
dogovora
kad nešto ne znate potražite u knjizi, enciklopediji i sl.
učite ga svojim modelom da je knjiga prijatelj i da je intelektualan rad vrijedan rad
pođite zajedno u čitaonicu, knjižnicu, čitajte zajedno
dozvolite svom djetetu da se samo pere, oblači i svlači, te da ima slobodu izražavanja
svojih potreba, želja i misli
ako je nešto trenutno neispunjivo, učite ga pregovarati oko zadovoljavanja potreba i
želja, čekati na red, čekati vrijeme kad dolazi taj događaj, te da ne možemo imati sve i
odmah u životu
učite ga da je normalno ako ponekad pobijedimo, a ponekad ne, te da svatko od nas
ima sposobnosti za neko područje, a za neko ne (netko lijepo slika, ali ne može brzo
trčati i sl. )
učite ga prostorne relacije kroz igru: lijevo, desno, gore, dolje, iznad, ispod, u, na i to
u prostoru, na papiru i na svom ili tijelu druge osobe
ako želi neka vježba mišiće šake (fina motorika) aktivnostima kroz crtanje, slikanje,
izrađivanjem od glinamola, plastelina i sl.
ako želi pokažite mu slova i brojke, ako ne, radije slikajte, modelirajte i radite zajedno
igrajte se igara s pravilima, npr. domino, memory, «Čovječe ne ljuti se» i sl. poštujući
pravila
igrajte se igara koje stimuliraju razvoj namjernog zapamćivanja npr. igra ponavljanja
niza brojeva (unaprijed i unatrag), igra pamćenja predmeta na stolu, pitalice i
zagonetke
pričajte o pojavama u prirodi u godišnjim dobima, proučavajte zajedno što se događa
proučavajte zajedno sat i kalendar
zajedno izaberite mjesto u Vašem domu gdje će biti stalno radno mjesto i stol Vašeg
školarca, zajedno pođite kupiti sve što je potrebno za školu i dajte svemu tome
potrebnu važnost
ŠTO BI BILO POŽELJNO DA DIJETE PRED POLAZAK U ŠKOLU ZNA ILI MOŽE?
PODRUČJE BILO BI DOBRO DA DIJETE ZNA…
GRAFOMOTORIKA
Posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži
olovku, linija mu je jasna,
adekvatnog pritiska. Po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke , ravne kružne i valovite linije. Precrtati likove: krug, trokut, kvadrat romb. Pisati svoje ime velikim tiskanim slovima
PROSTORNI ODNOSI
Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na,
u, ispod, iznad
Usvojilo je: orijentaciju na:
‐ tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga,
desno/lijevo oko)
‐ u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna
odrediti smjer kretanja)
‐ na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)
VREMENSKI ODNOSI
Razumije vremenske odnose: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne. Poželjno je da poznaje dane u tjednu, jučer‐danas‐sutra.
MATEMATIČKE VJEŠTINE
Broji do 20, brojanje s prekidom, unatrag 10‐0
Snalazi se u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj
Razumije pojam skupa:
što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji)
- uspoređuje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje)
‐ zna da se dodavanjem skup povećava, a oduzimanjem smanjuje
U skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja za jedan i oduzimanja za
jedan uz pokazivanje
Povezuje brojku uz količinu (npr. brojka 9=9 elemenata)
Mjereći može usporediti koji su predmeti duži, veći, širi
GOVOR I JEZIK
Pravilno izgovara sve glasove
Pravilno se gramatički izražava (koristi množinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padežu)
Zna verbalno definirati jednostavne pojmove (npr. što je stolica? U definiciji spominje čemu stolica služi, kakvog je oblika, od čega je napravljena i sl. ) Zna verbalno iskazati po čemu su neke stvari, bića, pojave slični, a po čemu su različiti. Zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak.
PREDČITALAČKE VJEŠTINE
Može rastaviti poznate riječi na slogove
Prepoznaje i imenuje s kojim glasom počinje i s kojim
glasom završava riječ
Zna imenovati riječi na zadani glas (igra “na slovo na
slovo)
Zna prepoznati da li je zadani glas na početku riječi, na
kraju ili u sredini
Zna rastaviti jednostavne riječi na glasove
Od pojedinih glasova zna sastaviti jednostavnu riječ (npr. M‐A‐M‐A, O‐K‐O i sl.)
Prepoznaje simbole slova i brojki
KONCENTRACIJA
Na zadatku se može zadržati 15‐20 minuta, dok trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje
OPĆI POJMOVI O SEBI I DRUGO
Zna ime i prezime, adresu i mjesto stanovanja, imena i
zanimanja ukućana, svoju dob, boje‐prepoznaje i imenuje, prepoznaje
okuse(kiselo, slatko, slano,gorko), vruće/hladno/mlako, članovi obitelji:majka/otac/baka/djed/brat/sestra…
Kako smo ranije naveli važno je da dijete postane svjesno kako se riječi sastoje od glasova i da nauči razlikovati te analizirati glasove, tj. potrebna je dobro razvijena fonološka svjesnost.
To uključuje sposobnost prepoznavanja, izdvajanja i međusobnog uspoređivanja glasova, rastavljanja riječi na glasove i povezivanja izgovorenih glasova u riječ. Drugim riječima, osnovni je cilj poučiti dijete da manipulira glasovima. Dijete sada uči odvajati riječ koja se sastoji o određenog broja glasova, od onoga što ta riječ označava (npr. od predmeta). Dijete koje je toga svjesno, odgovorit će da je riječ ˝olovka˝ duža od riječi ˝vlak˝, iako je vlak kao predmet mnogo veći od olovke. Fonološka svjesnost ne razvija se spontano, trebamo je u djeteta predškolske dobi ciljano razvijati kroz igru.
PRIPREMILI : Aninka Mateljak, prof. logoped‐mentor
Nikolina Kaleb, prof. logoped
Ante Ujdur, prof. logoped