LOGOPED 

Martina Galeković

VELIKA GORICA

tel. 0914947000

CJENIK 

u izradi

LOGOPEDSKA PRIPREMA ZA ŠKOLU

Polazak u školu velik je događaj za dijete i cijelu obitelj. To je i prvi veliki korak u kojem se

potvrđuje sav trud, pažnja i ljubav koji su do tog trenutka uloženi u razvoj i odgoj djeteta.

Prva je provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti. Zato

je jako važno posvetiti pozornost pripremi djeteta za školu.

Djeca brzo i lako uče kroz igru, pjesmice, slikovne materijale i priče, stoga su pripreme za

osnovnu školu bazirane na tom principu rada.

U dobi između 4. i 5. godine dijete osvješćuje razliku između slova, smjera pisanja s lijeva na

desno i odozgo‐dolje, glasovnu strukturu riječi, prepoznaje rimu i percipira prvi i posljednji

glas u riječima. Između 6. i 7. godine dijete razvija glasovnu i slogovnu analizu i sintezu.

U dobi 5, 5 do 6. godina testiranjem djeteta dobiva se jasna slika stanja predintelektualnih

funkcija koji su pokazatelj djetetovih mogućnosti (percepcija inicijalnog i finalnog glasa u

riječima, glasovna i slogovna analiza i sinteza... ). Usvajanje vještine čitanja i pisanja najvažniji

je zadatak djeteta u početnom školovanju i savladavanje tog zadatka otvara mu put za

kasnije učenje. Predčitalačke vještine su preduvjet razvoju čitalačkih vještina, one mogu biti

jasan pokazatelj eventualnih teškoća u čitanju u školi.

Testiranjem predškolskog djeteta dobiva se uvid u njegovu spremnost svladavanja izazova

prvih školskih dana. Testirane obuhvaća ispitivanje grafomotoričkog razvoja djeteta i njegova

zrelost obzirom na kronološku dob, percepcija inicijalnog i finalnog glasa u riječima,

ispitivanje slogovne (npr. me‐do=medo) i glasovne (npr. n‐o‐s=nos) analize i sinteze. Ranom

dijagnostikom teškoća moguće je različitim metodama pomoću materijala i sadržaja

prilagođenih djetetovom uzrastu razviti te vještine.

Zašto je bitna priprema za školu?

Iako djeca čitanje i pisanje usvajaju po polasku u školu, u predškolskom periodu se razvijaju

neke vještine koje utječu na taj proces:

Slušna pažnja

Vizualna percepcija

Vizualna i slušno‐govorna memorija

Sukcesivne funkcije(praćenje slijeda u vremenu i prostoru)

Vizualno‐motorna i slušno‐motorna koordinacija

Prostorna orijentacija

Grafomotorika

Jezična kompetencija

Upravo kroz praćenje usvajanja ovih vještina možemo preduhitriti kasnije teškoće. Dijete

prije dolaska u prvi razred mora svladati sve predčitalačke vještine, jer su one nužan

preduvjet za stjecanje čitalačkih vještina. Vještine ovladavanja slogovima, rimom i glasovima

odnosno fonološka svjesnost su najbolji pokazatelj uspjeha u počecima usvajanja čitanja i

pisanja. “Dijete u početku školovanja uči čitati, kasnije čita da bi učilo. “ Iza 7. godine dijete

je sposobno dodavanjem, oduzimanjem i premještanjem glasova u riječima graditi nove

riječi. Većina djece te vještine usvaja bez teškoća. Ako se roditelj svakodnevno “bavi“

djetetom:ako s njim aktivno razgovara, čita mu , upozorava ga na cilj i važnost čitanja i

pisanja, proširuje njegov rječnik i daje mu dovoljno prilika da i samo isprobava vještine

pričanja, prepričavanja, rukovanja knjigom, bilježnicom, pisaćim priborom dijete će biti

dobro pripremljeno za učenje čitanja i pisanja u školi. Jako su važne govorničke vještine

djeteta:razumijevanje smisla rečenica, uočavanje da se rečenica sastoji od riječi, da rečenica

ima značenje, da priča ima početak, sredinu i kraj. Prije polaska u školu bilo bi dobro kad bi

dijete znalo kako se drži knjiga, da tekst ide slijeva nadesno i odozgo nadolje, znati okretati

listove, da se tekst‐priča sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova. Svako

dijete razvija se svojim tempom, tako da je vrlo važno da roditelji prate interese i potrebe

svoga djeteta. Važnu ulogu u pripremi djece za školu imaju vrtići u kojima djeca stječu

određene navike, usvajaju vještine i obveze i uče se ponašanju u grupi vršnjaka.

Kako mogu prepoznati teškoće?

Već u vrtiću(godina pred školu) možemo prepoznati djecu koja potencijalno mogu razviti

teškoće čitanja i pisanja. Takva djeca obično teško razlikuju glasove(S‐Š, Š‐Ž, S‐Z... ), ne

uočavaju početni i/ili završni glas u riječima, teško povezuju glasove u riječi(M‐I‐Š = miš),

imaju teškoća u praćenju slijeda(u zadatcima crtanja likova u slijedu), lošije crtaju u odnosu

na svoje vršnjake, zrcalno pišu slova ili imaju teškoća u zapamćivanju oblika slova, imaju lošu

slušno‐govornu memoriju(pamćenje pjesmica), manji opseg vokabulara, jednostavnu

strukturu rečenice...

Što napraviti?

􀂾 razgovarajte sa djetetom, potičite ga da opisuje događaj, sliku, doživljaj

􀂾 slušajte ga dok Vam priča, zainteresirajte se za to, dajte važnost njegovom

razmišljanju, doživljajima i problemima

􀂾 odgovarajte na njegova pitanja, ako ne možete odmah, kažite mu kad i držite se

dogovora

􀂾 kad nešto ne znate potražite u knjizi, enciklopediji i sl.

􀂾 učite ga svojim modelom da je knjiga prijatelj i da je intelektualan rad vrijedan rad

􀂾 pođite zajedno u čitaonicu, knjižnicu, čitajte zajedno

􀂾 dozvolite svom djetetu da se samo pere, oblači i svlači, te da ima slobodu izražavanja

svojih potreba, želja i misli

􀂾 ako je nešto trenutno neispunjivo, učite ga pregovarati oko zadovoljavanja potreba i

želja, čekati na red, čekati vrijeme kad dolazi taj događaj, te da ne možemo imati sve i

odmah u životu

􀂾 učite ga da je normalno ako ponekad pobijedimo, a ponekad ne, te da svatko od nas

ima sposobnosti za neko područje, a za neko ne (netko lijepo slika, ali ne može brzo

trčati i sl. )

􀂾 učite ga prostorne relacije kroz igru: lijevo, desno, gore, dolje, iznad, ispod, u, na i to

u prostoru, na papiru i na svom ili tijelu druge osobe

􀂾 ako želi neka vježba mišiće šake (fina motorika) aktivnostima kroz crtanje, slikanje,

izrađivanjem od glinamola, plastelina i sl.

􀂾 ako želi pokažite mu slova i brojke, ako ne, radije slikajte, modelirajte i radite zajedno

􀂾 igrajte se igara s pravilima, npr. domino, memory, «Čovječe ne ljuti se» i sl. poštujući

pravila

􀂾 igrajte se igara koje stimuliraju razvoj namjernog zapamćivanja npr. igra ponavljanja

niza brojeva (unaprijed i unatrag), igra pamćenja predmeta na stolu, pitalice i

zagonetke

􀂾 pričajte o pojavama u prirodi u godišnjim dobima, proučavajte zajedno što se događa

􀂾 proučavajte zajedno sat i kalendar

􀂾 zajedno izaberite mjesto u Vašem domu gdje će biti stalno radno mjesto i stol Vašeg

školarca, zajedno pođite kupiti sve što je potrebno za školu i dajte svemu tome

potrebnu važnost