LOGOPED

Martina Galeković


Rezervacije termina na broj tel. 091 4947 000

                                   


 ZAGREB                   VELIKA GORICA, Mraclin, Braće Radića 53

LOGOPED 
Martina Galeković

VELIKA GORICA
tel. 0914947000

Click here to edit subtitle

CJENIK 

u izradi




LOGOPEDSKA PRIPREMA ZA ŠKOLU

Polazak u školu velik je događaj za dijete i cijelu obitelj. To je i prvi veliki korak u kojem se

potvrđuje sav trud, pažnja i ljubav koji su do tog trenutka uloženi u razvoj i odgoj djeteta.

Prva je provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti. Zato

je jako važno posvetiti pozornost pripremi djeteta za školu.

Djeca brzo i lako uče kroz igru, pjesmice, slikovne materijale i priče, stoga su pripreme za

osnovnu školu bazirane na tom principu rada.

U dobi između 4. i 5. godine dijete osvješćuje razliku između slova, smjera pisanja s lijeva na

desno i odozgo‐dolje, glasovnu strukturu riječi, prepoznaje rimu i percipira prvi i posljednji

glas u riječima. Između 6. i 7. godine dijete razvija glasovnu i slogovnu analizu i sintezu.

U dobi 5, 5 do 6. godina testiranjem djeteta dobiva se jasna slika stanja predintelektualnih

funkcija koji su pokazatelj djetetovih mogućnosti (percepcija inicijalnog i finalnog glasa u

riječima, glasovna i slogovna analiza i sinteza... ). Usvajanje vještine čitanja i pisanja najvažniji

je zadatak djeteta u početnom školovanju i savladavanje tog zadatka otvara mu put za

kasnije učenje. Predčitalačke vještine su preduvjet razvoju čitalačkih vještina, one mogu biti

jasan pokazatelj eventualnih teškoća u čitanju u školi.

Testiranjem predškolskog djeteta dobiva se uvid u njegovu spremnost svladavanja izazova

prvih školskih dana. Testirane obuhvaća ispitivanje grafomotoričkog razvoja djeteta i njegova

zrelost obzirom na kronološku dob, percepcija inicijalnog i finalnog glasa u riječima,

ispitivanje slogovne (npr. me‐do=medo) i glasovne (npr. n‐o‐s=nos) analize i sinteze. Ranom

dijagnostikom teškoća moguće je različitim metodama pomoću materijala i sadržaja

prilagođenih djetetovom uzrastu razviti te vještine.

Zašto je bitna priprema za školu?

Iako djeca čitanje i pisanje usvajaju po polasku u školu, u predškolskom periodu se razvijaju

neke vještine koje utječu na taj proces:

Slušna pažnja

Vizualna percepcija

Vizualna i slušno‐govorna memorija

Sukcesivne funkcije(praćenje slijeda u vremenu i prostoru)

Vizualno‐motorna i slušno‐motorna koordinacija

Prostorna orijentacija

Grafomotorika

Jezična kompetencija

Upravo kroz praćenje usvajanja ovih vještina možemo preduhitriti kasnije teškoće. Dijete

prije dolaska u prvi razred mora svladati sve predčitalačke vještine, jer su one nužan

preduvjet za stjecanje čitalačkih vještina. Vještine ovladavanja slogovima, rimom i glasovima

odnosno fonološka svjesnost su najbolji pokazatelj uspjeha u počecima usvajanja čitanja i

pisanja. “Dijete u početku školovanja uči čitati, kasnije čita da bi učilo. “ Iza 7. godine dijete

je sposobno dodavanjem, oduzimanjem i premještanjem glasova u riječima graditi nove

riječi. Većina djece te vještine usvaja bez teškoća. Ako se roditelj svakodnevno “bavi“

djetetom:ako s njim aktivno razgovara, čita mu , upozorava ga na cilj i važnost čitanja i

pisanja, proširuje njegov rječnik i daje mu dovoljno prilika da i samo isprobava vještine

pričanja, prepričavanja, rukovanja knjigom, bilježnicom, pisaćim priborom dijete će biti

dobro pripremljeno za učenje čitanja i pisanja u školi. Jako su važne govorničke vještine

djeteta:razumijevanje smisla rečenica, uočavanje da se rečenica sastoji od riječi, da rečenica

ima značenje, da priča ima početak, sredinu i kraj. Prije polaska u školu bilo bi dobro kad bi

dijete znalo kako se drži knjiga, da tekst ide slijeva nadesno i odozgo nadolje, znati okretati

listove, da se tekst‐priča sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova. Svako

dijete razvija se svojim tempom, tako da je vrlo važno da roditelji prate interese i potrebe

svoga djeteta. Važnu ulogu u pripremi djece za školu imaju vrtići u kojima djeca stječu

određene navike, usvajaju vještine i obveze i uče se ponašanju u grupi vršnjaka.

Kako mogu prepoznati teškoće?

Već u vrtiću(godina pred školu) možemo prepoznati djecu koja potencijalno mogu razviti

teškoće čitanja i pisanja. Takva djeca obično teško razlikuju glasove(S‐Š, Š‐Ž, S‐Z... ), ne

uočavaju početni i/ili završni glas u riječima, teško povezuju glasove u riječi(M‐I‐Š = miš),

imaju teškoća u praćenju slijeda(u zadatcima crtanja likova u slijedu), lošije crtaju u odnosu

na svoje vršnjake, zrcalno pišu slova ili imaju teškoća u zapamćivanju oblika slova, imaju lošu

slušno‐govornu memoriju(pamćenje pjesmica), manji opseg vokabulara, jednostavnu

strukturu rečenice...

Što napraviti?

􀂾 razgovarajte sa djetetom, potičite ga da opisuje događaj, sliku, doživljaj

􀂾 slušajte ga dok Vam priča, zainteresirajte se za to, dajte važnost njegovom

razmišljanju, doživljajima i problemima

􀂾 odgovarajte na njegova pitanja, ako ne možete odmah, kažite mu kad i držite se

dogovora

􀂾 kad nešto ne znate potražite u knjizi, enciklopediji i sl.

􀂾 učite ga svojim modelom da je knjiga prijatelj i da je intelektualan rad vrijedan rad

􀂾 pođite zajedno u čitaonicu, knjižnicu, čitajte zajedno

􀂾 dozvolite svom djetetu da se samo pere, oblači i svlači, te da ima slobodu izražavanja

svojih potreba, želja i misli

􀂾 ako je nešto trenutno neispunjivo, učite ga pregovarati oko zadovoljavanja potreba i

želja, čekati na red, čekati vrijeme kad dolazi taj događaj, te da ne možemo imati sve i

odmah u životu

􀂾 učite ga da je normalno ako ponekad pobijedimo, a ponekad ne, te da svatko od nas

ima sposobnosti za neko područje, a za neko ne (netko lijepo slika, ali ne može brzo

trčati i sl. )

􀂾 učite ga prostorne relacije kroz igru: lijevo, desno, gore, dolje, iznad, ispod, u, na i to

u prostoru, na papiru i na svom ili tijelu druge osobe

􀂾 ako želi neka vježba mišiće šake (fina motorika) aktivnostima kroz crtanje, slikanje,

izrađivanjem od glinamola, plastelina i sl.

􀂾 ako želi pokažite mu slova i brojke, ako ne, radije slikajte, modelirajte i radite zajedno

􀂾 igrajte se igara s pravilima, npr. domino, memory, «Čovječe ne ljuti se» i sl. poštujući

pravila

􀂾 igrajte se igara koje stimuliraju razvoj namjernog zapamćivanja npr. igra ponavljanja

niza brojeva (unaprijed i unatrag), igra pamćenja predmeta na stolu, pitalice i

zagonetke

􀂾 pričajte o pojavama u prirodi u godišnjim dobima, proučavajte zajedno što se događa

􀂾 proučavajte zajedno sat i kalendar

􀂾 zajedno izaberite mjesto u Vašem domu gdje će biti stalno radno mjesto i stol Vašeg

školarca, zajedno pođite kupiti sve što je potrebno za školu i dajte svemu tome

potrebnu važnost

 


ŠTO BI BILO POŽELJNO DA DIJETE PRED POLAZAK U ŠKOLU ZNA ILI MOŽE?


PODRUČJE BILO BI DOBRO DA DIJETE ZNA…


GRAFOMOTORIKA


Posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži olovku, linija mu je jasna,

adekvatnog pritiska. Po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke , ravne kružne i valovite linije. Precrtati likove: krug, trokut, kvadrat romb. Pisati svoje ime velikim tiskanim slovima


PROSTORNI ODNOSI


Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad

Usvojilo je: orijentaciju na:

‐ tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)

‐ u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)

‐ na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)


VREMENSKI ODNOSI


Razumije vremenske odnose: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne. Poželjno je da poznaje dane u tjednu, jučer‐danas‐sutra.


MATEMATIČKE VJEŠTINE


Broji do 20, brojanje s prekidom, unatrag 10‐0

Snalazi se u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj

Razumije pojam skupa:

 što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji)

 - uspoređuje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje)

‐ zna da se dodavanjem skup povećava, a oduzimanjem smanjuje


U skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja za jedan i oduzimanja za


jedan uz pokazivanje


Povezuje brojku uz količinu (npr. brojka 9=9 elemenata)


Mjereći može usporediti koji su predmeti duži, veći, širi


GOVOR I JEZIK


Pravilno izgovara sve glasove

Pravilno se gramatički izražava (koristi množinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padežu)

 Zna verbalno definirati jednostavne pojmove (npr. što je stolica? U definiciji spominje čemu stolica služi, kakvog je oblika, od čega je napravljena i sl. ) Zna verbalno iskazati po čemu su neke stvari, bića, pojave slični, a po čemu su različiti. Zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak.


PREDČITALAČKE VJEŠTINE


Može rastaviti poznate riječi na slogove

Prepoznaje i imenuje s kojim glasom počinje i s kojim glasom završava riječ

Zna imenovati riječi na zadani glas (igra “na slovo na slovo)

Zna prepoznati da li je zadani glas na početku riječi, na kraju ili u sredini

Zna rastaviti jednostavne riječi na glasove

Od pojedinih glasova zna sastaviti jednostavnu riječ (npr. M‐A‐M‐A, O‐K‐O i sl.)

Prepoznaje simbole slova i brojki


KONCENTRACIJA


Na zadatku se može zadržati 15‐20 minuta, dok trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje


OPĆI POJMOVI O SEBI I DRUGO


Zna ime i prezime, adresu i mjesto stanovanja, imena i zanimanja ukućana, svoju dob, boje‐prepoznaje i imenuje, prepoznaje okuse(kiselo, slatko, slano,gorko), vruće/hladno/mlako, članovi obitelji:majka/otac/baka/djed/brat/sestra…

Kako smo ranije naveli važno je da dijete postane svjesno kako se riječi sastoje od glasova i da nauči razlikovati te analizirati glasove, tj. potrebna je dobro razvijena fonološka svjesnost.


To uključuje sposobnost prepoznavanja, izdvajanja i međusobnog uspoređivanja glasova, rastavljanja riječi na glasove i povezivanja izgovorenih glasova u riječ. Drugim riječima, osnovni je cilj poučiti dijete da manipulira glasovima. Dijete sada uči odvajati riječ koja se sastoji o određenog broja glasova, od onoga što ta riječ označava (npr. od predmeta). Dijete koje je toga svjesno, odgovorit će da je riječ ˝olovka˝ duža od riječi ˝vlak˝, iako je vlak kao predmet mnogo veći od olovke. Fonološka svjesnost ne razvija se spontano, trebamo je u djeteta predškolske dobi ciljano razvijati kroz igru.




PRIPREMILI : Aninka Mateljak, prof. logoped‐mentor


Nikolina Kaleb, prof. logoped


Ante Ujdur, prof. logoped